Kako se živi u Voći

Prirodna bogatstva i blaga klima od davnina su vabile čovjeka da se ovdje nastani. Prije više od 35.000 godina na Voći su živjeli neandertalci. Pitate li se zašto baš na Voći, dovoljno je samo okrenuti se oko sebe. Od prvih pračovjeka do danas mnogo je ljudi prošlo ovim krajem i nastanilo se zbog plodne zemlje, ugodne klime, raznolikog i slikovitog krajolika.

Pripovijesti starijih ljudi o tome kako se nekad ovdje živjelo za mlade stanovnike Voće danas su kao bajka, u koju je teško vjerovati. U ne tako davnoj prošlosti radovi u polju ovdje su se obavljali pretežno fizički. Obitelji su srećom tada bile velike i malo je tko odlazio na posao. Zbog toga su se već dolaskom prvih proljetnih radova zasukali rukavi, stavila kosa na rame i otišlo kositi na travnjak. Da vrijeme brže prođe pjevale su se pjesme i pričale šale. Na ruke se kosilo, sakupljalo, okretalo i tovarilo. Na njivi su plug vukle životinje, a čovjek s motikom bio je glavni u obradi zemlje. Danas je to sve drugačije. Svako domaćinstvo ima raznovrsnu mehanizaciju koja olakšava i ubrzava obavljanje poljoprivrednih poslova. Ali jedno je na Voći ostalo isto – pjesma, smijeh i šala, za koju se uvijek nađe vremena.

No, tradicionalni načini obavljanja poljoprivrednih radova, izrade božićnih ukrasa, spravljanja domaćih jela i ostali elementi ruralne kulture ovoga kraja ovdje nisu pali u zaborav. Ovi običaji oživljeni su i snimljeni u okviru projekta DETOX SLO-HR98, koji je sufinanciran sredstvima Europske unije, a dio njih nalazi se i na Youtube kanalu Općine Donja Voća.

Voćanci nisu komplicirani ljudi, iako život ovdje nije jednostavan. Radišni kakvi jesu, Voćanci s veseljem nakon redovnog posla odlaze u svoje vinograde i voćnjake, uređuju vrtove, obrađuju oranice i brinu se o domaćim životinjama. Kuće ovdje imaju vrtove. Svaki dan se odreže svježa salata, otrgne stručak peršina za juhu. Po dvorištima se kokoši slobodno šeću i jedu svježu travu, traže crviće i zobaju mljeveni kukuruz. Mnoga domaćinstva na Voći još uvijek imaju stare krušne peći iz kojih miriše najbolji kruh, naravno spravljen od domaćeg brašna. Što se toga tiče, Voćanci imaju iznimno zdravu prehranu.

Na Voći je uvijek veselo. Mještani se vole okupljati oko zajedničkih aktivnosti, aktivni su u dobrovoljnom vatrogasnom društvu, rekreiraju se na sportskim terenima, imaju nogometni klub, bave se lovom, pčelarstvom, očuvanjem kulturne baštine.. Aktivni su na svim područjima, a rado surađuju i s drugima iz Hrvatske i susjedne Slovenije.

Crkva u srcima Voćanaca zauzima posebno mjesto i rado se angažiraju u svim aktivnostima vezanim uz Crkvu.